Bosna i Hercegovina je "sigurna država porijekla"

Sliku povećati Od ukidanja vizne obaveze za Makedoniju i Srbiju (2009.) kao i za Bosnu i Hercegovinu (2010.) u Njemačkoj je znatno porastao broj zahtjeva za azil iz ovih zemalja. Zbog brojnih zahtjeva Njemačkoj nastaju troškovi kako za postupak obrade zahtjeva tako i za smještaj i skrb oko tražitelja azila. Pošto podnosioci zahtjeva iz ove tri zemlje obično ne mogu dokazati politički progon njihovi zahtjevi su do sada bili odbijani.

Stoga je 6. novembra 2014. godine stupio novi zakon na snagu koji između ostalog i Bosnu i Hercegovinu po pitanju prava na azil uvrštava u kategoriju kao „sigurna država porijekla“, pošto ovdje ne prijeti državni progon. Takođe nema bojazni što se tiče prijetnje u kontekstu oružanog sukoba. Stoga će ubuduće zahtjevi za azil državljana Bosne i Hercegovine biti odbijeni kao „očito neosnovan“. Time će se postupak obrade zahtjeva za azil znatno ubrzati. Pretpostavku da je zahtjev „očito neosnovan“, podnosilac zahtjeva može u pojedinačnim slučajevima opovrgnuti ako dokaže da u njegovom slučaju prijeti državni progon.

Istovremeno, novi zakon donosi sa sobom i olakšice za podnosioce zahtjeva i izbjeglice sa ograničenim pravom boravka (Duldung) u Njemačkoj: Oni ubuduće smiju načelno raditi već poslije tri mjeseca (do sada: tek nakon devet mjeseci).

Iako u Bosnii Hercegovini ne prijeti državni progon, životni uslovi mnogih ljudi u regiji – posebno pripadnika manjina – su dijelom veoma loši. Zadatak Vlade Bosne i Hercegovine jeste da svim građanima zemlje osigura jednak pristup javnim službama, zdravstvu i obrazovanju. Trajna diskriminacija manjina je neprihvatljiva i nije u skladu sa evropskim standardima o ljudskim pravima.