Bosna i Hercegovina se mora prilagoditi tržištu

Ambasadorica Hohmann Sliku povećati Ambasadorica Hohmann u Prijedoru (© Agro PLANETA) Intervju sa njemačkom ambasadoricom Christiane Hohmann za magazin Agro PLANETA 

1.    Kako ocjenjujete trenutno  stanje u poljoprivrednom sektoru  Bosne i Hercegovine u kontekstu EU integracija? Gdje se nalazi Bosna i Hercegovina u poređenju sa regionom?

Bosna i Hercegovina se brzo približava tržištu Evropske unije, koje je visoko razvijeno i konkurentno, ali nudi i pristup do više od 500 miliona potrošača. Poljoprivredni sektor BiH stoga treba da ubrza svoj razvoj, kako bi bili spremni na taj izazov, jer suprotno uvriježenom mišljenju tržište se ne prilagođava BiH - BiH se mora prilagoditi tržištu.

2.    Koji su to neophodni koraci koje bi BiH trebala da poduzme kako bi se stanje u sektoru poljoprivrede poboljšalo?

Ono što sam upravo rekla o adaptaciji tržišta možda zvuči oštro, ali sam uvjerena da je moguće za one koji su svjesni prilika koje nudi pristup tržištu EU - na primjer za organsku proizvodnju. Subvencije neće pomoći poljoprivrednicima da postanu konkurentniji, ali orijentacioni fokus na tržište i poboljšanje fitosanitarnih uvjeta hoće. I tu je EU spremna da uz značajnu finansijsku podršku otvori put za cijeli poljoprivredni sektor BiH. Poljoprivrednici će, međutim, i dalje morati propuštati ove prilike sve dok se ne usvoji strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja na državnom nivou .

3.    Koje su to, po Vama, razvojne šanse Bosne i Hercegovine i smatrate li da je poljoprivreda jedna od njih?

Pošto BiH mediji ne izvještavaju često o pozitivnim pričama, samo malo je poznato da je širom ove zemlje aktivan veliki broj uspješnih, konkurentnih malih i srednjih preduzeća. Ta preduzeća, posebno ona iz metalne i drvne industrije, ali i ona iz automobilskog sektora, rade ravnopravno sa sličnim preduzećima u Njemačkoj. Šta više, sve više takvih preduzeća nisu samo "produžena radna jedinica" njemačkih kompanija; ona su počela da ulažu u svoja istraživanja i razvoj. A većina BIH farmi, poljoprivrednih kompanija i prerađivača hrane su mala i srednja preduzeća. Pozivajući se na ono što sam ranije rekla, mislim da poljoprivredni sektor BiH treba da identifikuje i ulaže u one proizvode, koji nude realne šanse za uspjeh na tržištu EU. Finansijska pomoć EU koja je namijenjena BiH će pomoći BiH poljoprivredni sektor da učiniti upravo to. Još jedan razlog za brzo usvajanje strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja za cijelu zemlju!

4.    Možete li napraviti paralelu između njemačkog i bh. farmera, razmatrajući životni standard, koristi i podršku koju oni dobijaju i sveukupni nivo ruralnog razvoja u ove dvije zemlje?

Poljoprivredni sektor u Njemačkoj se neprekidno mijenja i prilagođava potrebama tržišta i konkurencije. Naravno, Njemačka kao članica EU je u potpuno drugačijoj poziciji nego BiH. Zajednička poljoprivredna politika Evropske unije (CAP) je donijela brojne koristi poljoprivrednom sektoru Njemačke. Npr., nedavno, CAP je pomogao da se u Njemačkoj izvrši stabilizacija cijena mlijeka na jednom razumnom nivou.  

5.    Domaći poljoprivrednici plašili su se adaptacije SSP-a i bili su protiv toga jedno vrijeme, jer su smatrali da više gube nego što dobijaju. Da li je taj strah opravdan i možete li nam pojasniti, šta ovaj korak (stupanje na snagu Protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ) za njih znači, šta oni s njim konkretno dobijaju ili gube? Takođe, možete li nam reći generalno šta evropske integracije znače za farmere u BiH?

Moje kolege iz EU mogu na ovo pitanje bolje odgovoriti, a ja sam već sam spomenula da približavanje BiH članstvu EU znači direktniji i sveobuhvatniji pristup za poljoprivredni sektor Bosne i Hercegovine tržištu od preko 500 miliona potrošača. Ovo je odlična prilika ukoliko se ispune EU standardi i bh proizvodi budu konkurentni. Ambasadorica Hohmann na dijaloškom forumu u Prijedoru Sliku povećati Ambasadorica Hohmann na dijaloškom forumu u Prijedoru (© Agro PLANETA)

6.    Njemačka je najavila pomoć BiH kojom bi se ublažila šteta koja će nastati stupanjem na snagu izmjenjenog SSP-a. O kakvoj pomoći se radi i  prema kome će ona biti usmjerena, pojedincima (poljoprivrednicima) ili institucijama? Mogu li naši poljoprivredni proizvođači očekivati određenu konkretnu pomoć?

Njemački ministar poljoprivrede Schmidt je tokom svoje posjete BiH u julu prošle godine ponudio tehničku pomoć za prilagođavanje i modernizaciju poljoprivrednog sektora u BiH u procesu stabilizacije i pridruživanja. Suprotno onome što je u više navrata istaknuto u u bh. medijima, ministar Schmidt nije ponudio bilo kakvu finansijsku pomoć tokom razgovora sa predstavnicima vlasti Bosne i Hercegovine i predstavnicima entitetskih vlada, niti u svojim zvaničnim izvještajima. Nakon razgovora između njemačkih i bosanskohercegovačkih eksperata, njemačka vlada je samo prošle sedmice zaprimila preko 40 zahtjeva za tehničku pomoć u poljoprivrednom sektoru. Ministarstvo poljoprivrede Njemačke će sada pristupiti procjeni zahtjeva i što prije napraviti konkretne prijedloge.

Drago mi je što sam dobila ove prijedloge iz još jednog razloga:  u svom popratnom pismu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović je napisao da su zahtjevi pripremljeni u saradnji svih institucija u BiH koje su kompetentne za pitanja poljoprivrede. Mi smo tako zaprimili jedinstvenu listu, ne pojedinačne zahtjeve od strane Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. I sada se pitam: ako su saradnja i jedinstvo očito mogući zašto ovaj pristup ne bismo upotrijebili za cjelokupnu poljoprivrednu strategiju zemlje?

7.    Ured specijalnog predstavnika EU u BiH pokrenuo je projekat o perspektivama razvoja bh. poljoprivrede s ciljem da se otvoreno razgovara o trenutnoj situaciji, izazovima i mogućnostima koje nudi proces pristupanja EU. Koliko takvi projekti doprinose boljem razumjevanju procesa integracije i da li mogu napraviti konkretne promjene?

Iskreno se nadam. U potpunosti sam svjesna činjenice da je nekada poljoprivrednicima i ruralnom stanovništvu teško da nađu tačne i pravovaljane informacije koje se tiču EU integracija i šta integracije njima zapravo znače. U drugu ruku, vrlo je bitno za kolege u EU i mene lično  da čujemo od poljoprivrednika direktno šta ih to brine i da pri tome učimo iz njihovih iskustava.  Zato sam i učestvovala u terenskim aktivnostima u Prijedoru.

(Intervju je objavljen u februarskom izdanju magazina Agro PLANETA - Magazin za poljoprivredu i ruralni razvoj)