BiH previše živi u svojoj prošlosti umjesto sa svojom prošlošću

Ambasadorica Hohmann Sliku povećati Ambasadorica Hohmann (© Njemačka ambasada) - Niste dugo na ovoj funkciji. Kakvi su Vam utisci?

Moj prvi utisak je bio da Bosna i Hercegovina ima jako mnogo toga pružiti: gostoprimljive ljude, zapanjujuću prirodu i bogato kulturno nasljeđe – svejedno o kojem dijelu zemlje se radilo. Počevši sa rimskim iskopinama u Skelanima preko jedinstvenih zidnih slika u Mišćinoj džamiji u Sarajevu pa sve do vinograda u Hercegovini – jasno su uočljivi razni uticaji na ovu zemlju koji sežu stoljećima unazad i ovdje se stapaju u jednu sasvim posebnu i fascinantnu cjelinu.

Moj drugi utisak: BiH je zemlja koja svojim građanima ne olakšava svakodnevnicu. Visoka nezaposlenost, korupcija i nepotizam koji vladaju, političko-etničke napetosti – ovo su razlozi koji su proteklih godina naveli desetine hiljada ljudi na to da napuste ovu zemlju.

I  još jedan treći utisak: BiH previše živi u svojoj prošlosti umjesto sa  svojom prošlošću. Cilj članstva u EU i NATO nudi mogućnost da se stvore jasne perspektive za buduće generacije. Iskustva novije prošlosti u BiH su elementarni sastavni dio duše ove zemlje, ali ona ne smiju prerasti u faktor koji će kočiti politički, ekonomski i socijalni proces reformi.

- Koliko, zapravo, političke krize u BiH opterećuju evropsku perspektivu BiH?

Ove različite krize koštaju vremena i snage, koje BiH nema. To posebno ide na teret ljudi ovdje u zemlji: Oni su zaslužili bolji život! Političari ne smiju više krizama koje je moguće izbjeći, odvraćati pažnju od tako važnih ciljeva za ovu zemlju i njene građane.

BiH je sama sebi zadala tako ambicioznu refromsku agendu i postavila sebi cilj NATO- i EU-članstva: Zemlja mora svoje snage fokusirati kako bi išla putem koji nije uvijek jednostavan. EU, Njemačka i Međunarodna zajednica će i dalje svojim snagama stajati uz BiH. Jedno je međutim jasno: Uz svu podršku, BiH mora sama proći ovaj proces. I potrebni su - SVI - političari i cijelo društvo u BiH kako bi uspješno prošla ova transformacija.

- Njemačka vlada je nedavno u odgovorima članovima Bundestaga navela da je imala direktnu komunikaciju sa srpskim političarima u vezi s referendumom u RS. Šta Vi mislite o tome?

Savezna vlada je sasvim jasno osudila nepoštivanje autoriteta Ustavnog suda. Zajedno sa pet ostalih diplomatskih predstavništava  Njemačka ambasada je od predsjednika RS  u septembru 2016. zahtijevala da odustane od referenduma. I ja sam isto tako u jednom ličnom razgovoru tražila od gospodina Dodika da odustane od referenduma.

- Njemačka je možda je najvažniji partner BiH iz EU. Uz to, trenutno je primjetna i velika pažnja Njemačke vlade prema BiH. Kako na to gledate?

To je tačno. Dobra saradnja između naše dvije zemlje je sazrijevala desetljećima. Za vrijeme rata stotine hiljada Bosanaca i Hercegovaca je našlo utočište u Njemačkoj. Savezna vlada je za obnovu i razvoj u BiH do sada stavila na raspolaganje oko milijardu eura i time se ubraja u najvažnije bilateralne partnere.

I na političkom polju Njemačka prati vašu zemlju već godinama sa velikom pažnjom i podržava  proces EU-integracije: 2014. je Njemačka zajedno sa Velikom Britanijom inicirala preorijentaciju  EU prema BIH, i time ponovo pokrenula približavanje Evropskoj uniji. Na Konferenciji o Zapadnom Balkanu 2014. godine u Berlinu rekao je današnji ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel: „Budućnost Balkana je u Evropi.“ Ova rečenica kao i prije neograničeno vrijedi.

I kancelarka Merkel je na zasjedanju  Evropskog vijeća u martu naglasila da je važno podsticati vladavinu prava, demokratiju i blagostanje kako bi se postigla dugoročna stabilnost i dobrosusjedski odnosi na Zapadnom Balkanu. Regionalna saradnja u okviru Berlinskog procesa koji je Njemačka inicirala nudi enorman potencijal kako bi se region ali i Bosna i Hercegovina bolje pripremili za pristupanje EU.

Zauzvrat, Savezna vlada od Bosne i Hercegovine očekuje da se više angažuje na regionalnom i državnom nivou.Najnovije političke krize u BiH mogu se posmatrati i kao pokušaji da se spriječi realizacija ovog stvarnog i održivog angažmana, koji je obećan u okviru reformske agende.Čest beskompromisno vođeni politički diskurs u ovoj zemlji koji je orijentisan prema prošlosti naglašava razlike.Međutim, živjeti sa prošlošću znači pak da se naglasi ono što je zajedničko i da se postižu kompromisi.Posebno oni politički odgovorni, svejedno da li bili na lokalnoj, kantonalnoj, entitetskoj ili državnoj razini – oni svi moraju sarađivati , kako bi zemlja napredovala i ubrzali EU-integraciju!

- Gdje vidite potencijal za još bolju privrednu saradnju između BiH i Njemačke?

Njemačka je sa trgovinskom razmjenom od skoro 1,8 milijardi eura već najvažniji bilateralni trgovinski partner ove zemlje. U BiH ima oko 250 firmi sa njemačkim kapitalom. A ima još puno slobodnog prostora prema gore, jer interesa njemačke privrede za BiH ima! Najveća prepreka kod investicija su politička nestabilnost i pretjerana birokratija. To je ponovo potvrdilo i nedavno predstavljeno istraživanje Udruženja za unapređenje njemačko-bosansko-hercegovačkih privrednih odnosa. Bosna i Hercegovina bi imala ogroman potencijal za njemačka i druga strana ulaganja. Ali koji investitor će birati zemlju u kojoj su kako vlade tako i parlament toliko u sukobu da nisu u stanju da sagledaju svoje zadatke i da ekonomsko-politički donose odluke koje su usmjerene ka budućnosti?

Želja mi je da završim sa jednom pozitivnom viješću iz oblasti privrede: pretprošle sedmice bila sam na otvaranju Centra za robotiku u Tuzli, koji je otvoren pomoću njemačkih javnih i privatnih sredstava. Tamo će mladi ljudi iz cijelog regiona zapadnog Balkana dobiti visoko kvalifikovanu obuku – pod pravim industrijskim uslovima. Nadam se iskreno da će sa tog mjesta visoke tehnologije krenuti impuls za bolju konkurentnost Bosne i Hercegovine!

Intervju vodio: Amil Dučić, novinar

Intervju objavljen u Dnevnom avazu, 07.04.2017.