Jelisejski sporazum osnivački akt francusko-njemačkog prijateljskog odnosa

Zajednička kolumna NJ.E. Gde Urlike Knotz, ambasadora Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini i NJ. E. G.Rolanda Gillesa, francuskog ambasadora u Bosni i Hercegovini povodom godišnjice Jelisejskog sporazuma. 

22. januara 1963.g. general de Gaulle i kancelar Konrad Adenauer potpisali su Jelisejski sporazum osnivački akt pomirenja između Njemačke i Francuske. To je početak prijateljstva između dvije zemlje koje se nikada nije prekinulo za ovih pedeset godina.

Mnogo je  krvi proliveno na obje strane i mnogo ljudskih života je žrtvovano u sukobima koji su zavili su crno  obje zemlje da bi se prešao put do pomirenja. Samo intimno i duboko ubjeđenje dva svjedoka ovih užasa  moglo ih je ponukati da poštede buduće generacije od ponavljanja takve katastrofe. Takva je bila veličina ova dva čovjeka koji su imali viziju istorije i osjećaj da Evropa treba biti prostor mira i prosperiteta. 

Evropska Unija nije rođena iz Jelisejskog sporazuma. Ona je plod drugog vizionara Roberta Šumana koji je uvidio mogućnost pretvaranja ovog prostora gdje su se vodile borbe u prostor za saradnju i razvoj. Ali toj Evropskoj zajednici koja je rođena 1957.g. trebalo je postolje na kojem će počivati a njega je izgradio Jelisejski sporazum koji je zapečatio francusko-njemačko pomirenje i postavio temelje buduće saradnje izmedu ove dvije države. Nizom konkretnih mjera koje su imale za cilj bolje upoznavanje radi kvalitetnijeg zajedničkog rada, izgrađeno je francusko-njemačko prijateljstvo uz uzajamno poštovanje naših razlika. To je ono što ovaj sporazum čini dragocijenim. Možda je to razlog zbog kojeg kada se naše dvije zemlje dogovore o jednom pitanju, taj kompromis postaje prihvatljiv za sve.

Model dogovora izmedu Njemačke i Francuske je jedinstven. On je plod uporne želje da se uspije I postigne čvrsto međusobno povjerenje čak I ako su društveni modeli različiti ili su naši politički sistemi veoma udaljeni, Francuska centralizovana država a Njemačka federalna država, putevi kompromisa su stalno otvoreni i daju mogućnost za rješenje zato što postoji povjerenje. Francuska i Njemačka mogu imati oprečne interese i ne moraju se složiti u svemu ali kada se radi o suštinskim pitanjima u vezi sa Evropskom Unijom one govore uvijek istim jezikom a taj jezik čuju svi. 

Pomirenje nije samo riječ, ono dolazi nakon dugog i bolnog rada na sebi da bi se prestalo sa odbacivanjem drugog a tražilo ono što ujedinjuje. Pomirenje počinje sa političarima na kojima je odgovornost da daju primjer, da vide unaprijed kao i da otvore put prema boljoj budućnosti. Pomirenje je dovršeno kada se niko ne boji drugoga i kada postoji spremnost da se misli na zajedničku budućnost u istom prostoru uz poštivanje razlika.

Svijet se mijenja. Razvija. Nove ekonomske sile nastaju, novi savezi se prave. Suočeni smo sa velikim izazovima. U toj nemirnoj cjelini sa još nedefinisanim obrisima Evropska unija ima najveći adut sa svojim unutrašnjim tržištem od 500 miliona stanovnika koje je čini važnim sagovornikom u svjetskoj ekonomiji. Upravo zajedno ćemo prevazići naše teškoće ; upravo zajedno ćemo pronaći put za nova rješenja, razvoj i samo po tu cijenu Evropa će sačuvati svoje mjesto u velikoj zajednici nacija. Iluzorno je misliti da to može uspjeti jedna izolovana zemlja. Uvjeravati u to svoj narod znači varati ga. 

Bosna i Hercegovina  bila je skoro četiri godine izložena užsnom sukobu u kojem su se njeni sinovi digli jedni protiv drugih. Patnje su bile ogromne a povjerenje je dugoročno uzdrmano.  Dejtonski sporazum zaustavio je prolijevanje krvi ali je nepovjerenje ostalo. Neki političari su vidjeli u nacionalističkoj retorici lijek za svoje strahove, ili čak način da očuvaju svoje interese. Niti jedan glas nije se digao da pruži ruku i prevaziđe razdvojenosti nastale ovom podjelom. 

Mi smo ubijeđeni, osnaženi našim iskustvom, da će onaj koji se bude usudio da učini tu snažnu gestu pomirenja ući u istoriju i otvoriti ovoj zemlji put prema evropskim integracijama. Jasno je da put neće biti jednostavan i da će biti potrebno napraviti puno koraka i truda da se u tome uspije ali na kraju puta nalazi se jedina moguća budućnost za Bosnu i Hercegovinu : ulazak u veliku evropsku porodicu. 

Zato je potrebno pridobiti i pripremiti mlade ljude ove zemlje za ovaj projekat kao što je to bilo u ono vrijeme sa mladim ljudima iz Njemačke i Francuske i Francusko-Njemackim Uredom za Mlade koji je nastao iz Jelisejskog sporazuma.  Potrebno je podržati mobilnost mladih ljudi, njihovo otvoranje prema Evropi i Svijetu i usmjeravanje energije i stvaralačkog talenata u službu razvoja njihove zemlje.

Bosna i Hercegovina će se moći izgraditi samo ako ponovo pronađe povjerenje i želju da živi zajedno i ima zajedničku budućnost. Vrijeme brzo prolazi i ne treba propustiti sastanak sa istorijom.

   Roland GILLES                                                     Urlike KNOTZ

Francuski ambasador                                              Njemački ambasador

 Bosni i Hercegovini                                                 Bosni i Hercegovini